Home / Blog / Ljubičasta boja — research

U Egsodusu kaže Mojsije: “Napravićeš mantiju svu od plavog” (28:31). Na Hebrejskom se koristi reč “tchelet” što znači jarko plavo, a u Bibliji se ova reč obično koristi zajedno sa rečju “argman” ili ljubičasta. Setio sam se da je plava boja za stare Jevreje bila boja za označavanje dubokih religioznih stanja pa su sveštenici nosili odoru plave boje.

(”Moses” na staroegipatskom znači doslovno “je rođen”. Otuda se iz Ramses ili Ra Meses izvlači Ra je rođen ili Ra se rađa)

Boja, u Bibliji označena pojmom “tchelet” jeste plava boja sa dodatkom purpurne, svetlo plava, tamno plava, u nekim navodima čak zelenkasto-plava. Najprihvaćenija definicija je nebesko plava, boja koja asocira na plavetnilo južnog mediteranskog neba. Naučnici iz Izraela su tek nedavno napokon razrešili misteriju prave nijanse “tchelet” plave boje. Oni su sačinili detaljnu hemijsku analizu brojnih uzoraka sa ostataka feničanskih odora. Zaključak je da nijansa plave o kojoj govorimo ima primesu purpurnog valera. To je jarko plava, bezmalo ultravioletna boja.

Još jedno mesto na kome se u “Egsodusu” pominju specifične boje jeste 28 glava u kojoj se sugeriše da za odore sveštenika valja upotrebljavati zlatnu, plavu, ljubičastu i crvenu.

Još nekoliko stavki u prilog vezi Biblijskog plavog:

- Hebrejska reč s-p-r (izgovara se semek-pe-reš) daje koren za nekoliko reči. U pitanju je pojam koji označava brojanje, redanje ili nabrajanje (staro-Hebrejsko cipher odgovara modernom cifra, zero). Ista reč označava dragi kamen - safir. Etimologija reči “safir” pruža se duboko u vremensku ravan do Hebrejsko reči “sapir” koja je penetrirala u Evropejske jezike preko Grčkog.
Safir je kamen boga Saturna a u Bibliji saznajemo od Jezikilja da sam Bog sedi na prestolu sačinjenom od safira.
Isti koren imaju reči “safir” i “sfera” koja je uvek duboko plave boje. Nebeska sfera i stari naziv za plavo, dakle, imaju isti naziv - safir/sfera!
Na posletku s-p-r (ako se izgovara kao “sefer”) znači i “knjiga” ili knjiga nad knjigama ili sveta knjiga ili Sveto pismo.







4 Responses to “Ljubičasta boja — research”

…Jer su se i neba u crkvama slikala safirom :)

Jelena | Jul 30 08 at 10:26 am

Prva asocijacija na tvoj tekst mi je hebrejsko pismo.Sastoji se od 22 znaka od kojih svaki znak u osnovi ima pojam ili objašnjenje,što znači da da se prvi prevod Biblije zasniva na logičnim sklapanjem pojmova.U Bibliskom kodu sam pročitala da u Izraelu postoji grupa matematičara koja je matematičkim proračunima u hebrejskom pismu otkrila događaje koji su usledili.Prevod sa hebrejskog je umetnost logičnog rasuđivanja.

Nada Sinadinović | Aug 02 08 at 6:56 am

Da, taj misticizam oko svetog pisma je uvek bio atraktivan. S druge strane, listom svi egiptolozi bez izuzetka tvrde da nema materijalnih dokaza da su biblijski događaji istorijski fakti. Ne govorim o studijama Kosidovskog već o ljudima koji su pokušali da nađu dokaz za, na primer egzodus. Suviše velika količina ljudi za jedan stvaran događaj koji se tek tako izgubio na istorijkoj vertikali!

Dejan Sinadinović | Aug 06 08 at 10:30 am

Leave a Reply